Monday, September 29, 2014

Timor-Leste labele husik atu estranjeiru sira domina iha país

Prezidente repúblika Taur Matan Ruak, hala’o diálogu ho komunidade sira husi Baucau, iha sábadu liuba, husu atu labele tur hare de’it ba atividade sira ne’ebé sidadaun estranjeiru hala’o daudaun iha país, maibé mós presiza hola inisiativa no hahú halo buat ruma ba nasaun.


Foto husi Prezidente Repúblika
Estranjeiru sira tama iha país halo ema barak mak preokupa, liu liu iha área negósiu no ida ne’e hamosu diskusaun entre komunidade sira.

Pascuela Belo husi suku Letemumu, sub-distritu Quelecai, distritu Baucau dehan katak oras ne’e daudaun povu timoroan mak sai vítima ba iha sira ninia rain rasik. ”Ohin povu rasik mak sai fali  vizitante ká bainaka ba ninia rain tanba estranjeiru sira mak domina iha país, mak hanesan indonéziu no xinés sira.

Nia mós husu ba prezidente atu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi rezolve kestaun ne’ebé estranjeiru sira domina iha país.

Adelino Soares mós konkorda ho intervensaun husi Pascuela no nia hatuta tán katak Timor iha ema matenek, tanba ne’e, fó ezemplu katak sira kontinua utiliza estranjeiru sira konstrusaun bobot.

Iha preokupasaun komunidade sira nian, prezidente repúblika husu ba sira atu serbisu maka’as no atu halakon tiha hahalok baruk ten.

“Ha’u mós lakohi ha’u-nia povu sofre iha país maibé ha’u husu ba imi atu aprende no haka’as aan. Sei pior liu bainhira ita la halo buat ida, dala ruma ita serbisu só oras ida ká oras rua de’it. Ida ne’e lebele akontese tán’’dehan Taur Matan Ruak     

Sapo TL

Sunday, September 28, 2014

Xanana Gusmão kritika funsionamentu organizasaun internasionál sira nian


Primeiru-ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, hatete ohin ba ajénsia Lusa, iha Nova Iorque, katak "komunidade internasionál la’o tuir dalan ne’ebé la los hodi rezolve problema sira mundu nian."
"Komunidade internasionál está la’o tuir dalan ne’ebé la los hodi rezolve problema sira mundu nian. Envesde rezolve eskluzaun ho desigualdade sosiál no ekonómika, wainhira mosu konflitu ki’ik oan ida, haruka kedas forsa militár", tenik primeiru-ministru timor-oan ne’e.

Respeita "direitu umanu no halo funu, respeita paz no halo funu no dala ruma respeita demokrasia, hanesan kazu Líbia, Ejitu no Irake nian", hatutan Xanana Gusmão.

Iha loron-sesta, timor-oan ne’e kritika, durante nia diskursu iha 69.ª Asembleia-jerál Nasaun Unida, funsionamentu ONU no pedidu ajenda dezenvolvimentu transformadora.

"Ita sempre defende katak dalan militár sira nian la rezolve problema. La fó rezultadu. Presiza hare kauza reál problema nian, se karik ita la adota lei medievál olho por olho dente por dente", hatete reprezentante ne’e.

Xanana Gusmão defende mós alterasaun radikál iha organizasaun instituisaun internasionál, liu-liu iha forma oinsa jere sira nia orsamentu.

Polítiku ne’e entende katak "presiza muda forma oinsa hala’o doasaun, tanba, hosi milaun ida, nem 30% to’o [ba ema]. 70% ba saláriu konsultór no jestór sira projetu nian, saláriu ne’ebé bo’ot tebes."

"Ita tenki muda buat hirak ne’e hotu, se la iha osan barak ne’ebé hanoin katak ba fatin balun hamenus kiak no ida ne’e la akontese, migalla ne’ebé simu la nato’on", nia hatete.

Primeiru-ministru kompreende, iha Timor-Leste no iha nasaun sira maka vizita, katak "ema sira ne’ebé tun ba lokál dala barak la iha esperiénsia ruma, pasa hosi organizasaun ida ba organizasaun seluk, liu semana haat husu lisensa no manan osan ne’ebé bo’ot."

"Buat hirak ne’e hotu halo halo organizasaun barak la funsiona ho di’ak. Intensaun di’ak tebes, programa sira mesak fantástiku. Hanorin ita sustentabilidade, transparénsia, buat barak, maibé atuasaun hosi organizasaun barak maka la koresponde ba ida ne’ebé hanorin", timor-oan ne’e hakotu.

Sapo TL