Prezidente repúblika
Taur Matan Ruak, hala’o diálogu ho komunidade sira husi Baucau, iha
sábadu liuba, husu atu labele tur hare de’it ba atividade sira ne’ebé
sidadaun estranjeiru hala’o daudaun iha país, maibé mós presiza hola
inisiativa no hahú halo buat ruma ba nasaun.

Foto husi Prezidente Repúblika
Estranjeiru
sira tama iha país halo ema barak mak preokupa, liu liu iha área
negósiu no ida ne’e hamosu diskusaun entre komunidade sira.
Pascuela
Belo husi suku Letemumu, sub-distritu Quelecai, distritu Baucau dehan
katak oras ne’e daudaun povu timoroan mak sai vítima ba iha sira ninia
rain rasik. ”Ohin povu rasik mak sai fali vizitante ká bainaka ba ninia
rain tanba estranjeiru sira mak domina iha país, mak hanesan indonéziu
no xinés sira.
Nia mós husu ba prezidente atu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi rezolve kestaun ne’ebé estranjeiru sira domina iha país.
Adelino
Soares mós konkorda ho intervensaun husi Pascuela no nia hatuta tán
katak Timor iha ema matenek, tanba ne’e, fó ezemplu katak sira kontinua
utiliza estranjeiru sira konstrusaun bobot.
Iha preokupasaun
komunidade sira nian, prezidente repúblika husu ba sira atu serbisu
maka’as no atu halakon tiha hahalok baruk ten.
“Ha’u mós lakohi
ha’u-nia povu sofre iha país maibé ha’u husu ba imi atu aprende no
haka’as aan. Sei pior liu bainhira ita la halo buat ida, dala ruma ita
serbisu só oras ida ká oras rua de’it. Ida ne’e lebele akontese
tán’’dehan Taur Matan Ruak
Sapo TL
Primeiru-ministru
Timor-Leste, Xanana Gusmão, hatete ohin ba ajénsia Lusa, iha Nova
Iorque, katak "komunidade internasionál la’o tuir dalan ne’ebé la los
hodi rezolve problema sira mundu nian."

"Komunidade internasionál está la’o tuir dalan ne’ebé la
los hodi rezolve problema sira mundu nian. Envesde rezolve eskluzaun ho
desigualdade sosiál no ekonómika, wainhira mosu konflitu ki’ik oan ida,
haruka kedas forsa militár", tenik primeiru-ministru timor-oan ne’e.
Respeita
"direitu umanu no halo funu, respeita paz no halo funu no dala ruma
respeita demokrasia, hanesan kazu Líbia, Ejitu no Irake nian", hatutan
Xanana Gusmão.
Iha loron-sesta, timor-oan ne’e kritika, durante
nia diskursu iha 69.ª Asembleia-jerál Nasaun Unida, funsionamentu ONU no
pedidu ajenda dezenvolvimentu transformadora.
"Ita sempre
defende katak dalan militár sira nian la rezolve problema. La fó
rezultadu. Presiza hare kauza reál problema nian, se karik ita la adota
lei medievál olho por olho dente por dente", hatete reprezentante ne’e.
Xanana
Gusmão defende mós alterasaun radikál iha organizasaun instituisaun
internasionál, liu-liu iha forma oinsa jere sira nia orsamentu.
Polítiku
ne’e entende katak "presiza muda forma oinsa hala’o doasaun, tanba,
hosi milaun ida, nem 30% to’o [ba ema]. 70% ba saláriu konsultór no
jestór sira projetu nian, saláriu ne’ebé bo’ot tebes."
"Ita tenki
muda buat hirak ne’e hotu, se la iha osan barak ne’ebé hanoin katak ba
fatin balun hamenus kiak no ida ne’e la akontese, migalla ne’ebé simu la
nato’on", nia hatete.
Primeiru-ministru kompreende, iha
Timor-Leste no iha nasaun sira maka vizita, katak "ema sira ne’ebé tun
ba lokál dala barak la iha esperiénsia ruma, pasa hosi organizasaun ida
ba organizasaun seluk, liu semana haat husu lisensa no manan osan ne’ebé
bo’ot."
"Buat hirak ne’e hotu halo halo organizasaun barak la
funsiona ho di’ak. Intensaun di’ak tebes, programa sira mesak
fantástiku. Hanorin ita sustentabilidade, transparénsia, buat barak,
maibé atuasaun hosi organizasaun barak maka la koresponde ba ida ne’ebé
hanorin", timor-oan ne’e hakotu.
Sapo TL