Tuesday, May 5, 2015

Devolusaun dokumentu sira kona-ba espionajen ba Timor-Leste ne'e "hanesan pasu dahuluk"

Devolusaun Austrália hosi dokumentu hirak ne'ebé prende ilegal ba Timor-Leste no halo atividade espionajen iha Cambera kona-ba Tratado do Mar de Timor hanesan "pasu dahuluk ida", dehan horisehik ministru timoroan sira.


Foto: AC, ao SAPO Timor-Leste

"Ne'e progresu ida ba prosesu ne'e rasik. Maibé ne'e pasu dahuluk sei iha buat barak maka atu halo iha futuru", dehan ba Lusa Hernânio Coelho, ministru Negósiu Estranjeiru, kestiona katak karik desizaun Camberra ne'e loke dalan ba negosiasaun bilaterál ba fronteira marítima.

"Ita rekoñese katak prosesu ne'e la’ós simples no fásil atu rezolve. Importante maks ita hahú negosiasaun sira no iha perspetiva ba futuru hodi halibur ho ita-nia nasaun viziñu sira", nia afirma.

Iha loron-Domingu Governu timoroan fó sai ona katak Camberra aseita ona hodi fó fila fali dokumentu timoroan nian ne'ebé prende iha advogadu ida nia eskritóriu iha Camberra iha tinan 2013 no halo atividade espionajen australiana.

"Hafoin liu tiha fulan 16 hodi defende maka’as direitu ba prende no mentein dokumentu sira, Governu australianu ohin hato'o ona ba Tribunál Internasionál Justisa (TIJ), afirma katak hakarak fó fila fali dokumentu sira ne'e", informa gabinete porta-voz Governu nian, Agio Pereira.

Iha loron 22 Abril, Tribunál hatán ba karta australiana, autoriza devolusaun hosi dokumentu sira, ne’ebé sei taka metin hela, ho supervizaun hosi reprezentante Timor-Leste ida", nia esplika.

Kestiona kona-ba entrega dokumentu sira ne’e karik"hakmaan" sente la furak bainhira asaun australiana provoka, Hernânio Coelho hatete katak "ne'e realidade" ne'ebé prosesu ne'e hala’o.

"Maibé ita tenke hasoru prosesu ne'e ho matenek. Ida ne'e prosesu ne'ebé hala’o iha mekanizmu ho padraun internasionál sira respeita no kumpri", nia afirma.

Fronteira marítima, independénsia nunka kompletu bainhira laiha jurisdisaun iha ita-nia teritóriu delimitadu", nia hatete fila fali, esplika katak ne'e hotu sei iha "faze inisiál".

Lakohi atu halo komentáriu naruk - haruka asuntu ba porta-voz Governu nian-, Alfredo Pires, ministru Petróleu no Rekursu naturál, fó hanoin fila fali katak ne'e hahalok Austrália nian ne'ebé "Timor-Leste hanoin ne'e la apropriadu" maibé agora "haree hanesan  iha ona solusaun ida".

"Timor-Leste sempre nakloke ba kualkér tipu diálogu. Ita iha ideia sira ne'ebé fiksa ona maibé ita mós prontu hodi analiza senáriu oioin ne'ebé lori ba hetan solusaun ida. Parte rua tenke halibur hamutuk", nia afirma.

"Sei falta diálogu", nia hato'o.

Hanoin fila fali katak dokumentu ne'ebé pertense ba Timor-Leste hetan prende iha eskritóriu advogadu Bernard Colleary, iha Camberra, 03 dezembru 2013, hosi ekipa ajente ASIO (Organizasaun Australiana ba Servisu Sekretu) ida.

Komunikadu refere katak materiál sira fornese "detalla ba atividade espionajen hosi parte Austrália nian ho relasaun Timor-Leste, durante negosiasaun Tratadu kona-ba Determinadu Ajuste Marítimu iha Tasi Timor (DAMTT)" ne'ebé obriga Estadu timoroan aprezenta keixa ida kontra Austrália ba TIJ, iha Haia.

Iha keisa ne’e, Timor-Leste iha objetivu atu fó fila fali sira nia dokumentu, komunikadu fó hanoin fila fali. 


Related Blog:


Organizasaun timoroan alerta ba violénsia entre grupu rival hosi arte marsial sira

Organizasaun timoroan ida alerta ohin ba populasaun sira hosi zona balu iha sentru Díli atu konsiente ba risku sira ba konfrontu nebe bele mosu entre grupu rival rua hosi arte marsial, ne'ebé hahú iha findesemana liubá.
Iha alerta ba seguransa ne'ebé fó sai ohin hosi Fundasaun Mahein (FM) esplika katak durante findesemana verifika konfrontu sira entre elementu rua hosi grupu arte marsial iha Timor-Leste, grupu rua ne'e ilegal, PSHT no Kera Sakti.
"FM alerta posibilidade konfrontu foun sira entre grpu rival sira iha zona Farol, Aimutin no Bebonuk tanba PNTL seidauk kontrola situasaun", esplika iha komunikadu.
"Sidadaun timoroan tomak no estranjeiru sira tenki kuidadu ba violénsia sira nebe bele mosu iha zona sira ne'e, liuliu iha kalan no tenki foti medida hodi garanti seguransa rasik", refere iha komunikadu.
Fonte PNTL nian hatete ba Lusa katak autoridade sira akompaña hela situasaun ne'e no "no foti medida nebe presiza".
Tuir FM katak konfrontu foin lalais relasiona ho vídeo ida hosi Irlanda nebe hatudu konfrontu entre elementu sira hosi grupu rua entre hodi halo joven na'in ida hetan kanek todan.
"Konfrontu iha Dili mosu no hahú tanba vingansa hosi membru sira hosi joven ida ne'ebé kanek todan ne'e", esplika FM.
Hatene katak joven barak maka ba Irlanda hodi buka servisu iha tinan hirak ikus ne'e.
Iha fulan ikus ne'e Governu timoroan halo esforsu hodi kontrola atuasaun hosi membru grupu arte marsial sira, balun hosi ajente PNTL no Forsa FDTL.
Ne'e hanesan problema nebe mosu beibeik iha Timor-Leste no hahú tinan 2002 no 2003 maka organizasaun arte marsial sira envolve iha insidente hanesan, ho konflitu sira no rivalidade antigu sira.
Situasaun rezolve ona iha 2014 nia rohan, iha janeiru, primeiru-ministru Xanana Gusmão prezidi ona serimónia ida ne'ebé elementu polísia na'in 290 resin no F-FDTL partisipa iha grupu arte marsial halo renovasaun ba sira nia juramentu.
Harii iha Java Oriental, iha Indonézia iha tinan 1922, PSHT agora daudaun iha membru besik millaun ida iha Indonézia, iha mós elementu sira iha Malázia, Singapura, Holanda, Fransa no Portugal no nasaun sira seluk.
Iha Timor-Leste, PSHT tama iha tinan 1983, organizasaun iha "guru" na'in 3.500 resin, instrutor sira ne'ebé graduadu ona, ho membru besik rihun 30 iha Timor-Leste.
Kalkula mós katak Kera Sakti iha membru rihun resin.

Related Blog: